Štampa
Kategorija: Vesti
Pogodaka: 3306

Pošto je 1952.godine objavio u Dubrovniku njegovu sada svima dobro poznatu disidentnu poemu BOJANA, i odmah je preštampao u Beogradu i Zagrebu, kojom je zasluženo zauzeo počasno mjesto Disidentna Br. 1 Jugoslavije, Evrope i svijeta, akademik, prof. dr Kaplan Burović je uhapšen i osuđen politički. Tako je njegovo ime postalo TABU decenijama

redom i skoro se sasvim zaboravilo, pogotovo pošto je, po izlasku iz jugoslovenskog zatvora, emigrirato u inostranstvo, gdje ga UDB-a pratila u korak, dok nije i tamo, u Albaniji, uspjela da ga uhapsi rukama Envera Hodže i smjesti u tamošnjem monstruoznom zatvoru Burelji, kaznom od 43 godine, tobože za neprijateljsku propagandu protiv narodne vlasti i socijalizma. Po izlasku iz albanskog zatvora, iako su protiv njega djelovale zajedno i odvojeno UDB-a i albanski SIGURIMI, on je uspio da se afirmira u svijetu ne samo kao književnik, već i kao naučnik, balkanolog i, posebno, kao najveći savremeni albanolog. 2002. godine primljen je za člana Saveza književnika Švajcarske, dok njegove albanološke teze, od Albanaca proglašene za « crne teze »,  uvode u svoje programe svijetski universiteti. Uvode ga i u svijetsku WIKIPEDIJU i po enciklopedijama. Ovo afirmiranje sljijedi postepena rehabilitacija i u njegovoj domovini Jugoslaviji: godine 1993. objavljuje mu podgorički list POBJEDA dug intervju; godine 1996. on se uvodi u Bibliografski leksikon SRBI U SVETU, a 2010. u LEKSIMON CRNOGORSKE KULTURE. Makedonska Akademija nauka i umjetnosti uvodi ga i u svoju ENCIKLOPEDIJU. Prošlje godine on je odlikovan zlatnom medaljom SRPSKA KRUNA i proglašen za SRPSKOG VITEZA, dok ove godine, upravo ovih dana, Akademik Burović je primljen i za redovnog člana Matice srpske.
Akademik Burović je do sada objavio preko 100 knjiga, na svom maternjem srpskom jeziku i na stranim jezicima, engleskom, francuskom, italijanskom i drugim, pogotovo na albanskom jeziku. Skoro sve privatno, koje lično nosi od države do države, od grada do grada, od ulice do ulice i od praga do praga, razdajući ih ovako na poklon, pošto su se i protiv njihove distribucije impenjirale UDB-a i SIGURIMI, koje – gdje god im dopadnu u ruke – spaljuju ih. Neke njegove knjige su doživjele i peto izdanje, pa i tiraž od 100.000 primjeraka.
Među književnim djelima ističu mu se disidentna poema BOJANA (1952), roman IZDAJA (1965), zbirka pjesama 60 GODINA DISIDENCIJE (2012) i zbirka satira SKENDERBEG PO DRUGI PUT MEÐU SRBIMA (2013). Disidencija, rodoljublje i društveno-politička konstruktivnost karakteriše sva njegova književna izdanja.
Među naučnim djelima ističu mu se disertacija O DETERMINISANOSTI DRUŠTVA I DRUŠTVENOG UREÐENJA (1954), ILIRI I ALBANCI (1994), STVARNOST I ALBANSKE ILUZIJE (2000), KO SU ALBANCI? (2007), BUROVIĆI – porodična istorija (2008), ISTORIJA ULCINJA (2009), ENCIKLOPEDIJA ULCINJA (2010) i mnoga druga. Akademik Burović je oborio mnoge postulate poznatih svijetskih akademika, profesora i doktora nauka, posebno one najvećeg albanologa Albanije, akademika, prof. dr Eqrema Çabeja, uspostavljajući svoje teze, za koje su se svijetski akademici izrazili: « Akademik Burović je izvor dostojan povjerenja za albansku istoriju ». Odnosi se ovo posebno na njegove teze, po kojima Albanci nisu ni u samoj Albaniji autohtoni, ni Pelazgi, niti Iliri, što je višestruko dokazao krajnjom naučnom akribijom, dokumentima, činjenicama i strogo naučnim argumentima.
Još 1954, preko beogradske BORBE, naš poznati književnik Dušan Kostić ga okarakterisao kao talentovanog književnika. Albanci su ga uveli u svoj program savremene književnosti za sve kategorije škola, proglašujući njegov roman IZDAJA za remek djelo albanske književnosti u prozi. Jugoslovenski ambasador pri OUN, dr Vladimir Pavičević, organizovao je u Ženevi koktej za Akademika Burovića i javno izjavio: « Da sam znao ko je Kaplan Burović, uhapsio bih albanskog ambasadora u Beogradu i rekao Enveru Hodži: « Pusti mi Kaplana, da ti pustim ambasadora ! ».
I pored svega ovoga, dok su se u Jugoslaviji rehabitovali i osuđeni islamski fundamentalisti tzv. “Sarajevskog procesa”, koji su organizovano radili na rušenju jugoslovenske zajednice naroda i izazvali poznata krvoproljica u BiH, Akademik Burović, koga je i državni tužilac pred sudom proglasio za konstruktivnog građanina, osuđen potpuno nevin, na bazi jednog insceniranog sudskog procesa, dan-danas se drži po crnim listama, proganja se i persekutira svakako, pa i tamo – u Švajcarskoj.
Poslije primanja akademika, prof. dr Kaplana Burovića za redovnog člana Matice srpske, očekuje se da ga prime i za člana Srpske akademije nauka i umjetnosti, što je od vremena zaslužio kao niko drugi.
Piše: Ivan LOVRENČIĆ