Posle neobjavljivanja konkursa za sufinansiranje projekata i dela iz dijaspore i regiona zbog pandemije korona virusa, Uprava za saradnju s dijasporom i Srbima u regionu Ministarstva spoljnih poslova Srbije oglasila se posebnim saopštenjem. Na svom sajtu Uprava je zakazala i poziva predstavnike i članove udruženja iz regiona i dijaspore na onlajn konferenciju, na kojoj će predstaviti novi, digitalizovani način konkurisanja za sufinansiranje projekata.

Konferencija će se organizovati u petak, 28. maja, u 10 časova.

Prema priloženom programu ovu onlajn konferenciju otvoriće u 10 sati svojim uvodnim izlaganjem Arno Gujon, direktor Uprave za saradnju s dijasporom i Srbima u regionu. Potom će uslediti predstavljanje novog projekta onlajn konkursa za sufinansiranje projekata, koje će obaviti Vladimir Koturović, samostalni savetnik u Upravi za saradnju s dijasporom i Srbima u regionu.

U 11 sati u petak će početi diskusija sa pitanjima učesnika konferencije, koji tokom nedelje treba da se prijave, kako bi dobili kontakt vezu preko Zoom platforme, za učešće.
Kako nezvanično saznajemo ni ljudi iz rasejanja, a ni direktor uprave Arno Gujon, ni državni sekretar Nemanja Starović iz MSP nisu zadovoljni starim konceptom sufinansiranja projekata naših ljudi iz dijaspore i regiona.

“Davalo se svima po malo, pa niko nije bio zadovoljan. Misliomo da treba sufinansirati iz državne kase samo kapitalne projkete naših ljudi i organizacija iz rasejanja”, rekao nam je jednom prilikom direktor Arno Gujon.

Sufinansiranje aktivnosti celokupne srpske dijaspore putem javnog konkursa započeto je prvo u Ministarstvu za dijasporu, zatim je preneseno 2012. godine u Kancelariju za saradnju s dijasporom i Srbima u regionu Vlade Srbije, da bi od 2014. taj zadatak preuzelo Ministarstvo spoljnih poslova i njegova Uprava za za saradnju s dijasporom i Srbima u regionu.

Konkursi za sufinansiranje se objavljuju posebno za pripadnike dijaspore, a posebno za pripadnike u regionu. Cilj sufinansiranja se tokom ovih vremena nije menjao – finansirani su projekti koji svojim kvalitetom doprinose očuvanju i jačanju veza matične države i dijaspore. A koji imaju za cilj upotrebu, učenje, čuvanje i negovanje srpskog jezika i ćiriličkog pisma, čuvanje i negovanje srpskog kulturnog, etničkog, jezičkog i verskog identiteta i unapređenje ekonomske saradnje Republike Srbije i dijaspore.

Godine 2018. na primer, iz budžeta je MSP izdovjilo 50 miliona dijara za finansiranja rada Srba u regionu, i toliko za Srba u dijaspori. Na konkurs se javilo oko 600 organizacija,a posebna Radna grupa odlučivala je o tome da sredstva dobije 500 klubova, udruženja, NVO i saveza iz matice, otadžbinskih zemalja i čitavog sveta.
Članovi SPOJI i akademik Matija Bećković

“Država Srbija kao matica svih Srba sveta sufinansira sve srpske organizacije u rasejanju, bez obzira da li su njeni članovi državljani Srbije ili drugih otadžbinskih zemalja. Srbija je majka svim Srbima u svetu i svima pomaže”, rekao nam je Arno Gujon prilikom posledenjeg susreta.

Poslednjih godina, međutim, neki od naših organizacija i iseljenika slali su ili javno u razgovorima sa funkcionerima u MSP iskazivali primedbe na način sufinansiranja srpskih organizacija i autora iz rasejanja. Pitali su, na primer, zašto na ova dva konkursa učestvuju organizacije i pojedinci iz Srbije, koji nisu povezani sa srpskom dijasporom.

Pokrenuto je i pitanje duplog sufinansiranje organizacija, koje u stranim zemljama imaju redovne dotacije za svoj rad, ali učestvuju na konkursima Vlade Srbije, dok mnoge organizacije u dijaspori nemaju nikakvu finansijsku pomoć od zemalja u kojima postoje i rade. Tako Srbija dva puta sufinansira srpske privilegovane organizacije, koje imaju svoj budžet i svoj novac, a jednom one koji nemaju nikakve finansijske prihode.

U dijaspori postoji i pitanje opravdanosti kandidature na konkursima organizacija, posebno (“divljih”) klubova ,koji nisu registrovani kod stranih vlasti, a ni u ambasadama i konzulatima Republike Srbije, Republike Srpske i drugih zemalja gde postoji srpska emigracija. U Austriji, na primer, većina naših klubova su “divlji”, jer nigde nisu registrovani. Čine ih pojedinci, koji nelegalno i slabo rade, ali neki od njih učestvuju na konkursu za dobijanje novca iz budžeta Republike Srbije.

Primebde su iznošene i na činjenicu da nikada nije objavljeno ko je sve iz dijaspore i regiona zloupotrebio sredstva Uprave, tako što nije realizovao svoje prijavljene projekte i dela, a za njih je uzeo novac? I nije objavljivano detaljno koliko je srpskih organizacija iz rasejanja, koje nisu ostvarile predložene projekte i dela, a koliko takvih je vratilo novac državi Srbiji.

Postavlja se zato pitanje kakva će biti reorganizacija sistema sufinansiranja srpskog rasejanja. Prema naznakama koje imamo iz MSP namera je da se ubuduće iz državne kase finansiraju samo kapitalna dela organizacija i autora iz stranih zemalja. Jednom predstavniku Srba iz centralne Evrope je, na primer, ponuđeno da na budući konkurs pošalje Plan i program rada za 2020/21. godinu i da će za njega (možda) dobiti veća finansijska sredstva iz Beograda.
Folklorna sekcija mariborskih Srba

Drugi prioritet novih konkursa biće, kako se vidi iz javnih nastupa direktora Arno Gujona, razvoj i jačanje srpskih dopunskih škola u inostranstvu i srpskog pisma. I treće, očekuju se promene u samoj elektornskoj i digitalnoj tehnologiji sufinansiranje , u kontroli i u proveri podataka o kandidatima, kako bi se znalo da li istovremeno konkurišu i dobijaju državni novac iz drugih institucija Republike Srbije.

“Radi se o unapređenju sistema državnog sufinansiranja srpskog rasejanja iz Ministarstva spoljnih poslova, koji treba da bude mnogo objektivniji i efikasniji, kako bismo zajedno jačali veze matice, dijaspore i regiona”, rečeno nam je u ovom ministarstvu.

Marko Lopušina