Čitam neki dan, 4. januara, kako je na svega pedesetak kilometara udaljenosti od Aranđelovca, u Kragujevcu, jedan mladi čovek, Marko Jovanović 1987. godište, uspeo posle pet godina mukotrpne pravne borbe dokazati da dug za struju nije njegov dug, već da je dug njegovog imenjaka i prezimenjaka Marka Jovanovića rođenog 1954 godine.


  I pored presude kojom je utvrđeno da mladi Marko Jovanović nije onaj stari Marko koji je utužen, javnoj izvršiteljki Stani Žunić nije bilo dovoljno da postupak izvršenja zaustavi, već je Marku bila stavljena obustava na platu.
   Na pomen imena izvršiteljke Stane Žunić, danas, posle dve ipo godine od kako me je u »poslovnom« dosluhu  sa ozloglašenom izvršiteljkom, na pravdi boga, opljačkala Ivanka Miljković, šef snabdevanja u Javnom preduzeću Elektroprivrede Srbije, poslovnica u Aranđelovcu, istina polako izlazi u javnost.
  

Javno preduzeće Elektro privrede Srbije, poslovnica u Aranđelovcu

Povezanost njih dve u neetičnom i nemoralnom postupanju odbacivanja ne samo moralnih obrazaca, već pre svega i poslovnog kodeksa vrlo lako može dovesti do anarhične situacije iz koje neće biti povratka sve dotle dok se »tirjanstvu i tirjanima nogom za vrat ne stane«.
  Sedamnaestog septembra 2019 godine,uprkos svim dokazima da sam uredan platiša, na šalteru EPS-a Aranđelovac, saznajem da se protiv mene kao izvršnog dužnika vodi postupak radi namirenja novčanog potraživanja duga za utrošak električne energije, i da je na osnovu tužbe, moja tada zadnja uplata od 4.000 dinara, već otišla u te svrhe. Na insistiranje da mi šef snabdevanja Ivanka Miljković da kopiju tužbe, lično od nje dobijam odgovor da tužbu nema, već da se tužba nalazi kod Stane Žunić. Pozivam telefonom Stanu Žunić u Kragujevac, predstavljam se punim imenom, prezimenom i adresom, da bih sa druge strane veze saznao da se protiv mene ne vodi nikakv spor, niti sam u bilo kakvoj evidenciji dužnika.
   Ponovo zahtevam od Ivanke da mi da kopiju tužbe s obzirom da se kod Javne izvršiteljke ne vodim kao dužnik što Ivanka kategorično odbija. »Pobedonosno« pronalazi papir o nekom dugu, kojim tvrdi kako ja Radovan Radović iz Misače dugujem 9.094,29 dinara.
U cilju identifikacije iznosim joj moj putni list na ime Radovan Milić, sa kojim sam tih dana doputovao iz Sloveniji gde živim, sa namerom dokazivanja da Radovan Radović i Radovan Milić nisu ista lica i da dug Radovana Radovića nije moj dug. Užasnuta mojom smelošću, jer ko sam ja da njoj, umišljenoj osobi , izvanrednih  umnih sposobnosti »Übermensch -u« koja parazitira na grbači naroda protivurečim, šalje me iz kancelarije, sa rečima da dođem za sat vremena.
    Čekajući da vreme prođe, odlazim u Misaču, u familiju Radović i saznajem da nikada, ni pre, a ni danas, u toj familiji nije postojao niti postoji osoba sa imenom Radovan, pa shodno tome nije mogao ni biti dužnik.
   U povratku shvatam da dužnik ne postoji, da je Ivanka dužnika izmislila, jer joj je verovatno sugerisano da nekoliko hiljada kilovata utrošene električne energije tog septembra, te godine, radi nečijeg rudarenja bitkoina u Sportsko rekreativnom centru Šumadija u Aranđelovcu  neko mora platiti.
   Imajući u vidu da rešenje o izvršenju radi naplate duga nikada nisam dobio, niti da je u kancelariji Javnog izvršitelja bio formiran predmet o izvršenju, da mi nije određena visina predujma niti mi je kao dužniku dostavljen zaključak kojim bi bio obavešten o broju predmeta, shvatam da je celokupnu otimačinu režirala Ivanka Miljković.
   Predočavanjem činjenice da dužnik Radovan Radović ne postoji, a da ja nikom ne dugujem ništa, pa ni Javnom preduzeću Elektroprivrede Srbije, Ivanka mi saopštava da se tu radilo o ljudskoj grešci. Uprkos mojem protivljenju, činovnički uhoda koja hvata »krivce« odvodeći ih u tamnicu ili ostavljajući ih bez krova nad glavom, zaposlena u EPS-u Aranđelovac, urgentno šalje novi dopis Javnoj izvršiteljki Stani Žunić. Izvršiteljka poništava prvobitno rešenje o izvršenju poslovni broj I.IVK – 427/2019, a koje je glasilo na ime dužnika Radovana Radovića iz Misače i donosi novi zaključak pod istim poslovnim brojem kojim su ispravili prethodno rešenje koje se odnosilo na identifikacione podatke i to tako što umesto dužnika Radovana Radovića dužnik postajem ja Radovan Milić.
   Pritisnut vremenom i obavezom povratka u Sloveniju, u nemogućnosti da slučaj isteram na čistac, kao što je to učinio Marko Jovanović, besan zbog brutalne pljačke, ali pre svega zbog nepravde koju sprovode ti gradski paraziti zaposleni na državnim jaslama, poput Ivanke, plaćam celokupan izmišljeni dug i krećem u Sloveniju. Samo zahvaljući Bogu i njegovoj  odluci da ostanem živ, vidno uzrujan, neskoncentrisan na saobraćaj, jedva uspevam izbeći auto udes kod Zagreba i to verovatno zbog toga da bih se danas mogao javno zapitati:

- Kada će se konačno zaustaviti ova legalizovana otimačina od nedužnih građana i to pod prinudom?
- Kada će u ovoj državi prestati kalemljenje dugova tim istim građanima?
- Da li će iko ikada proveriti kako i na koji način je Javna izvršiteljka Stana Žunić samo u toku meseca novembra 2020 godine uspela zaraditi 11.716 evra u bruto iznosu?
- Da li će iko ikada proveriti kolika su izdvajanja Stane Žunić spoljnim saradnicima, parazitima iz šumadijskih gradova, koji planski izmišljaju dugove svojih sugrađana pribavljajući sebi protivpravnu imovinsku korist?
- Kada će prestati zapošljavanje po rodbinsko stranačkoj vezi u Javnom preduzeću Elektroprivrede Srbije, poslovnica u Aranđelovcu,
- Kada će prestati zapošljavanje po stranačkoj vezi u Aranđelovcu, primer Radeta Kanjevca u fondu PIO Aranđelovac?
- Da li ćemo kao građani dočekati oslobađanje od ovog nakaradno uspostavljenog sistema u kome doživljavamo sve patnje i  trpljenja zbog ljudi, ljudskih grešaka?

 I na kraju, pre nego što još jednom podsetim Ivanku Miljković da mi vrati mojih 15.626, 00 dinara citiraću velikog slovenačkog književnika Ivana Cankara koji je zapisao: “Laž ne ubija toljagom, ali se provlači krvnim žilama poput otrova, polako i oprezno, pa se i ne primjećuje kako djeluje.”
   Uprkos ovoj divnoj izjavi, Ivan Cankar završava svoj život tragično i baš od toljage, jer država zbog svojih interesa okreće glavu od ispaštanja pojedinaca zaboravljajući da su obespravljeni pojedinci društvo, a da je društvo i te kako postalo osetljivo na višedecenijske laži i pljačkanja.

Radovan Milić
17.01.2022
Slovenske Konjice