Predstavnici Prištine i Tirane potpisali su sporazum o vojnoj saradnji koji, između ostalog, omogućava i neometan ulazak pripadnika Vojske Albanije na teritoriju Kosova.

Kako je objašnjeno, sporazum sadrži proceduru za ulazak, izlazak, boravak i status pripadnika oružanih snaga Republike

Albanije i pripadnika kosovskih zaštitnih snaga na teritoriji druge strane potpisnice. Sporazum o vojnoj saradnji u Prizrenu su potpisali ministar kosovskih snaga bezbednosti Agim Čeku i ministar odbrane Albanije Arben Imami.

 Uskoro novi dogovori

Nekadašnji pomoćnik ministra odbrane Bojan Dimitrijević sporazum Kosova i Albanije vidi kao prvi u nizu koji će uslediti.

- Želeli to da priznamo ili ne, ali Kosovo već deluje kao nezavisna država i otuda i želja da uspostavi saradnju sa "prvim komšijama", Albanijom i Makedonijom, a zatim i sa drugim državama u regionu - kaže Dimitrijević i dodaje da je od svega jedina dobra vest da će na ovaj način oružane snage Kosova ući u legalne i transparentne okvire čime će sve manje biti generator paravojnih formacija.

- Tokom godina saradnje sa Ministarstvom odbrane Republike Albanije ostvarili smo seriju aktivnosti i naša saradnja je bila izuzetno plodonosna. Ovoj saradnji sada pridodajemo i jedan dokument koji reguliše naše odnose još snažnije i to na osnovama standarda NATO-a - rekao je Čeku, dok je ministar odbrane Albanije kazao da se "plodonosna saradnja nastavlja", ali i da je "uspostavljanje bliskih odnosa oružanih snage Kosova i Albanije moguće jer obe strane idu putem integracije u NATO".

Nekadašnji načelnik Katedre za strategiju u Centru visokih vojnih škola i najpriznatiji vojni strateg general Radovan Radinović kaže da u formalnom smislu ovaj sporazum ne znači ništa, ali da pokazuje kako Albanija nema časne namere.

- U međunarodnom smislu sporazum je nevažan zato što Kosovo nije priznata država, ali je to jasan signal zemljama u regionu da se ne odustaje od ideje stvaranja velike Albanije i da je ovo samo jedna karika u tom lancu - ocenjuje Radinović.

Prema njegovim rečima, Srbija bi ovaj sporazum morala da oceni kao provokaciju i adekvatno reaguje pošto i dalje, barem formalno, ima suverenitet nad južnom pokrajinom.

 Razlog za brigu

General Miloš Đošan kaže da je veoma opasno što zvaničnici Srbije i dalje ostaju pri tvrdnji da zemlji ne preti nikakva opasnost.

- I ovaj sporazum između Kosova i Albanije pokazuje da Srbija i te kako ima razloga za zabrinutost i da bi svi trebalo ozbiljno da se zapitamo da li su dobronamerne izjave zvaničnika naše države da nam preti nikakva opasnost - ističe Đošan.

- Iskreno, ne očekujem da to urade, jer se naša politika svela na klimanje glavom nad odlukama Zapada. Na sreću i realizacija ovog sporazuma će isključivo zavisiti od volje Amerike koja decenijama unazad kroji politiku kosovskih Albanaca - zaključuje Radinović.

Sličnog mišljenja je i nekadašnji načelnik Komisije za primenu Vojno-tehničkog sporazuma u Kumanovu, general Miloš Đošan. On sporazum Kosova i Albanije ocenjuje kao "veoma opasan", posebno na dalju bezbednost Srba u pokrajini, ali i podseća da je ovim dokumentom zapravo samo ozvaničena ranija ilegalna vojna saradnja.

- Pa tokom NATO agresije na SRJ 1999. godine albanska artiljerija je davala podršku OVK pešadiji da uđe u našu zemlju, a ne treba zaboraviti i da je upravo sever Albanije služio ne samo kao poligon za obuku terorista već je ova zemlja pružala logističku i svaku drugu podršku OVK. Dakle, nije sporan kontinuitet te saradnje, već poruka koja je potpisima Čekua i Imamija poslata - ističe Đošan i objašnjava da je ta poruka krajnje jasna.

- Dozvolom da albanski vojnici ubuduće slobodno šetaju Kosovom, Srbima treba da bude jasno šta sve može da ih očekuje, a posebno one koji se i dalje "bune", severno od Ibra - zaključuje general Đošan.

 Đ. Barović - Vesti | foto: Beta